| Glavni krivac | Comment | |||
|---|---|---|---|---|
 lilaamrit |
#161 | |||
|
25/06/2008 22:33 |
spada spada wrote: spada, pisi sta god ...lijepo te je citati! |
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#162 | |||
|
26/06/2008 06:52 supitnik |
Eto ti vidis! Lila je ocarana i bez flaute... bez glasa, hocu reci.
Carobni glas. Meni je najcarobniji glas kad se javlja tenor iz kulise !  A jos kad je
to bio Placido Domingo..
Di quell'amor ch'è palpito Dell'universo intero, Misterioso, altero, Croce e delizia al cor. kad se cuje kao eho Violetti, koja se zaustavi kad ga cuje, kao leptir uhvacen u mrezu, mmmm |
|||
|
|
||||
|
Symposion |
#163 | |||
|
26/06/2008 07:14 stoloravnatelj |
krazykat wrote: Ovo nije dovoljno dobro? |
|||
|
|
||||
|
Symposion |
#164 | |||
|
26/06/2008 07:15 stoloravnatelj |
lilaamrit wrote: Spada je definitivno tenor. Pridružujem se Lili. |
|||
|
|
||||
|
Symposion |
#165 | |||
|
26/06/2008 07:18 stoloravnatelj |
lilaamrit wrote: Nemoj sada još i ti prizivati mamu. |
|||
|
|
||||
|
Symposion |
#166 | |||
|
26/06/2008 07:19 stoloravnatelj |
krazykat wrote:Fausse ingénue, to mi je falilo! A da je slatka, jest. Jedno ne isključuje drugo. |
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#167 | |||
|
26/06/2008 07:44 supitnik |
Di Stefano je vrhunski, dakako.
Ali da si vidjela Placida u mladjim danima, kad izade iz kulise... (veliki uzdah) Iako je Alfredo slabic, nije idealna uloga za "herojskog" tenora - Otello mu je bolje pasao. |
|||
|
|
||||
|
lilaamrit |
#168 | |||
|
26/06/2008 10:46 |
Symposion wrote:
Last Edited By: lilaamrit 26/06/2008 10:53.
Edited 1 time.
|
|||
|
|
||||
|
lilaamrit |
#169 | |||
|
26/06/2008 11:12 |
krazykat wrote: O mio dio! Grazie, grazie... sto si me pomilovao da osjetih tu necujnu glazbu Bozanske gozbe.
Last Edited By: lilaamrit 26/06/2008 11:49.
Edited 1 time.
|
|||
|
|
||||
|
Didi |
#170 | |||
|
26/06/2008 13:07 |
lilaamrit wrote:I meni. Valjda u tome i jest stvar. 
|
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#171 | |||
|
14/07/2008 17:45 supitnik |
U Zarezu sam nasla interesantan razgovor s Mladenom Dolarom evo jedan izvadak : Vaša interpretacija glasa između je dvaju tradiranih, one koja je posve ignorirala njegovo postojanje vadeći iz njega samo simbolički unos, i one koja je u njemu, kao npr. u operi, nalazila samo estetski objekt? - To su dva najuobičajenija načina, kako zahvatiti glas. S jedne strane, glas je nositelj značenja, dakle svodiv na označitelja. U upotrebi govora zanima nas upravo značenje, ono je cilj, a glas možemo prečuti ili zanemariti kao uzgredan, zamučujući čimbenik, poput ljestava po kojima se uspinjemo do značenja. S druge strane, postoji slavljenje glasa kao estetskog objekta, pjevanje, u kome je fetišiziranje samog glasa važnije od značenja, te gdje sam glas nastupa kao uzdizanje nad partikulranošću označavanja, kao izraz neizrecivog značenja, s onu stranu svih odredivih značenja. Tu se mučnom iskustvu glasa izmičemo u suprotnom pravcu, tako što ga postavljamo na pijedestal, diviniziramo ga i činimo objektom estetskog uživanja. Ono što mene zanima nije ni estetika niti prijenos značenja, nego neko iskustvo glasa koje vrlo duboko pogađa način na koji smo uopće subjekti. Ukratko: glas je u nekoj tijesnoj vezi sa samim pojmom prisutnosti, s načinom razumijevanja prezentnosti. Zato je, uzmimo, Derrida mogao postaviti jednadžbu "metafizika je jednako fonocentrizam", dakle privilegiranje autoriteta žive prisutnosti, koju reprezentira glas. Metafizika je glas uzela kao zalog prisutnosti, nasuprot čemu je Derrida postavio pisanje i trag, kao svagdašnje odlaganje prisutnosti, te time njezinu dekonstrukciju. Sam smatram da u glasu ima nečega duboko ambivalentnoga, što prije negoli na prisutnost navodi na nemogućnost prisutnosti, na njezin prekid. To se može vidjeti i u odnosu glasa spram tijela, u odnosu između izvana i iznutra. Glas uvijek navodi na unutrašnjost, na "dušu" koja se u njemu izražava, no istodobno glas je i nešto što napušta tijelo i gubi se, nestaje u samom procesu glasanja. Stoji na samoj granici između izvana i iznutra, nije niti vani niti unutra, nego je takoreći operator koji uspostavlja tu graničnu crtu i taj prijelaz. |
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#172 | |||
|
14/07/2008 17:46 supitnik |
Nadovezat cu odgovor kasnije, ali ako vas inspirira...
|
|||
|
|
||||
|
lilaamrit |
#173 | |||
|
01/08/2008 13:33 |
Clanak me inspirirao, odmah kad si ga stavila...ali nemam jos poredane misli. Malo sam prosvrljala i nasla zanimljiv znanstveni clanak ( bar meni, laiku).
Spominje se i psihoakustika, ne znam uopce koliko se moze "provlaciti kao dio psihoanalize", ali svakako mi se taj predmet ucinio neobicno
privlacan. Koliko sam mogla upratiti (google me zeza!), vise je to povezano s istrazivanjem percepcije zvuka.
Mozda i nije tema za glas i operu, ali bi se nesto od toga moglo provuci kroz taj romanticniji pogled na glas. Ostavljam, pametnijima... Prilazem link clanka; prof. logoped Gordana Kovacic, Postoje li interprepopulacijske razlike u boji glasa, od kojeg sam izvukla ovaj dio; Osim što predstavlja govornika, boja glasa može predstavljati i veće skupine ljudi. Broj istraživanja unutar tog problemskog područja
vrlo je malen. Postojeći se rezultati uglavnom odnose na ispitivanja nekih osnovnih akustičkih značajki različitih populacija (osnovni laringealni ton ili
fundamentalna frekvencija, intenzitet osnovnog laringealnog tona ili fundamentalne frekvencije, jitter), a opširnijih istraživanja temeljenih na proučavanju
spektra složenog tona (boje glasa) nema. No, istovremeno se u svakodnevnim razgovorima ipak može čuti da crnci imaju nekako tamnije ili voluminoznije glasove
od bijelaca i sl. Je li riječ o stereotipnim naklapanjima ili se glasovi različitih populacija uistinu razlikuju? To je već područje psihoakustike. Rezultati
manjeg broja istraživanja na tom području (Coleman, 1976.; Gallois, Callan and Johnstone, 1984.; Gallois and Callan, 1986.) ističu da je slušanjem glasa moguće
prepoznavanje etničke pripadnosti govornika, odnosno da je sposobnost razlikovanja rasa (populacija) ovisna o vlastitoj rasnoj pripadnosti pa je ista
pouzdanija i točnija za govornike vlastite rase. Prvo pitanje koje se nameće jest - postoje li razlike u objektivnim, odnosno akustičkim značajkama glasa
između različitih populacija koje bi se reflektirale upravo na razini slušne percepcije? Istraživanja ove vrste nešto su brojnija, ali još ih je nedovoljno da
bi se moglo sa sigurnošću ustvrditi postojanje interpopulacijskih razlika na razini vokalne produkcije. Moguće rasne razlike u prosječnoj vrijednosti govorne
fundamentalne frekvencije (osnovnog tona) odraslih ispitanika navode Hollien i Malcik (1962.) te Hudson i Holbrook (1981., 1982.). Prema rezultatima njihovih
istraživanja, crnci imaju nešto nižu vrijednost fundamentalne frekvencije od bijelaca. Istraživanja na uzorcima crnačke i bjelačke djece također su pokazala da
je govorna fundamentalna frekvencija crnačke djece nešto niža u odnosu na bjelačku djecu (Wheat i Hudson, 1988.; Awan i Mueller, 1996.). Krogman (prema Awan i
Mueller, 1996.) ističe da bi spomenute razlike mogle biti posljedica anatomskih razlika među populacijama. Te su razlike potvrđene još u Boshoffoj studiji iz
1945., kada se autor bavio mjerenjem laringealnog aparata većeg broja ispitanika te ustvrdio da je isti širi i jači u crnaca u odnosu na bijelce (prema Walton
i Orlikoff, 1994.). Vrlo je vjerojatno da te anatomske razlike na razini larinksa (grkljana) mogu rezultirati i razlikama u vokalnoj produkciji. Međutim,
rezultati nekih novijih istraživanja ne ističu razliku u vrijednosti fundamentalne frekvencije crnaca i bijelaca kako odrasle, tako i dječje dobi (Sapienza,
1997.; Morris, 1997.).
Last Edited By: lilaamrit 01/08/2008 13:37.
Edited 1 time.
|
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#174 | |||
|
01/08/2008 14:27 supitnik |
Gospodja logoped bi prvo morala definirati "rasu". Tamna koza, cickava kosa, duboki glas i veliki penis - crnci. Svijetla koza, plave oci,
superiorna inteligencija - Arijevci.
Nije zlato sve sto sja, nije nauka sve sto si zaljepi prof. pred imenom i citira neke americke eksperimente. Amerikanci ulazu dosta novaca u research da mogu dokazati jedno i suprotno. Razlike postoje, cuje se prostim uhom. Kad dodes na Balkan, muskarci se svi trude da budu basovi i baritoni. To im oznacava da imaju visok testosteron ; Francuze smatraju pederima, jer govore bar tri oktave visocije... To su kulturalne razlike a ne "rasne". |
|||
|
|
||||
|
lilaamrit |
#175 | |||
|
01/08/2008 14:37 |
To je i meni odmah palo na pamet. Razlika je kulturoloska. Isla bih i dalje... pokusala naci poveznicu po raslojavanju drustva i to na multinacionalnoj razini,
a onda bih se osvrnula i na onaj izgradjeni dio stanovnistva kojeg krase univerzalne vrijednosti.
Nisam se usudila prije tebe, nesto ovako spomenuti, ipak imam puno manje znanja.
Last Edited By: lilaamrit 01/08/2008 14:40.
Edited 1 time.
|
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#176 | |||
|
22/10/2008 18:09 supitnik |
Ne razumijem zasto nema imena za erotizam sluha kako ima za vid.
Moja auditivna pervezija trepti : sprema se cd sa glasovima 57 anglosaxonskih pisaca, clanak kaze : Chandler slurs drunkenly, while Nabokov declaims Tennessee Williams, on the other hand, sounds as you might expect, with a wonderful, warm southern drawl. Stavili su nekoliko izvadaka pa se moze poslusati Virginia Woolf, Scott Fitzgrald, Steinbeck, Arthur Miller i last but not least....aaah, ostavljam vam iznenadenje! link Aaaaaa jedva cekam ! (danas je dan pod znakom Guardiana, koja odlicna rubrika Kultura! skoro nemam griznju savjesti sto nisam napravila sve korisne i vrlo neugodne zadatke koje sam imala u planu) |
|||
|
|
||||
|
Didi |
#177 | |||
|
24/10/2008 09:54 |
Koji je to naziv? Od tebe uvijek nešto novo doznam.
|
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#178 | |||
|
24/10/2008 13:04 supitnik |
za boga miloga, Didi! le voyeurisme, voajerizam, tri dana te nema i vec si zaboravila da imamo cijeli topic o pornografiji koji slavi zadovoljstvo spijuniranja
sto tata i mama rade u krevetu!
ajde, mozes li skovati neki latinski ili grcki naziv za moju perverziju? nema razloga da Rompepe ima a ja nemam. ps. sve perverzije vuku korijen u djetinjstvu, odrasli nisu nista izmislili!
Last Edited By: krazykat 24/10/2008 13:08.
Edited 1 time.
|
|||
|
|
||||
|
krazykat |
kaj si veceras slusate | #179 | ||
|
07/12/2008 20:58 supitnik |
Veceras si slusam Don Carlosa, tv prenos direktno iz Scale. Infant Carlos, u koga je zaljubljena kraljeva zena, izgleda kao nilski konj - cak kao dva nilska
konja, ali glas je bez zamjere. Malo vise dramskog napona ne bi skodilo, ali strast se valjda topi u tolikom salu. Kako je princeza Eboli, Dolora Zajick,
njegovog kalibra, scena gdje se nadu u parku je komicna. Ne da debeli i debelissimi ljudi ne mogu imati predivne ljubavne price - ljubav nije vlasnistvo top
modela! vizuelno, u operi to prolazi, platili smo da cujemo bozanstvene glasove a ne bozanstvena tijela, ali eto, na televiziji ne ide.
Ko je taj nilski konj? Giuseppe Filianoti ? zgodan decko bio, odjednom tako debeo? hm, brzo google... a, ne! Dan prije premijere, Scala je po kratkom postupku, bez objasnjenja, zamijenila Filianotija, koji, kaze trac s generalne, nije bio u super formi, i ovaj koga gledamo je Stuart Neil. Gotha Europe je u Scali 7 decembra, za tradicionalnu premijeru. Krema aristokracije, umjetnika, jet setera i industrijalaca je u Scali veceras. Veliki mondenski momenat. Ne znam kakva intriga je u zadnji cas izbacila Filanotija, koji je bijesan. ( Fiilanoti ) Ali zvanicno, afirmirano je prvenstvo Glasa nad spektaklom. Volim to ludilo opere. neke to vole vruce?
Last Edited By: krazykat 07/12/2008 21:08.
Edited 3 times.
|
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#180 | |||
|
07/12/2008 21:43 supitnik |
evviva!
svi mladi ne slusaju samo "laku muziku" ; generalna u Scali je bila otvorena za mlade ispod 26 koji su nagrnuli i pljeskali 10 minuta nakon pada zastora. Neka seoska legenda kaze da mladi nemaju dovoljno neurona za nesto iole ozbiljno, pa skoro dobijem komplekse sto sam uvijek voljela klasiku ! |
|||
|
|
||||
Nego, nije ti to valjda čudno. Pobogu, pa zašto je maćeha dala ubiti Snjeguljicu? Tek kako jedan od primjera.
