da, da, uvijek me interesira kako se navega po jezicima.
À ce soir!
(oh, nije zlato sve sto je Wittgenstein napisao, mancherebbe! zgodan decko, nevertheless...)
Babilon i poslije njega
| Glavni krivac | Comment | |||
|---|---|---|---|---|
 krazykat |
#41 | |||
|
15/06/2009 06:01 supitnik |
da, da, uvijek me interesira kako se navega po jezicima.
À ce soir! (oh, nije zlato sve sto je Wittgenstein napisao, mancherebbe! zgodan decko, nevertheless...) |
|||
|
|
||||
 Didi |
#42 | |||
|
15/06/2009 07:02 |
Linkam ovdje odgovor koji sam na Tustom forumu maločas napisala u vezi s Odom radosti: link. I nastavljam na tu temu.
Još se nešto dogodilo u vezi s ovim osvježavanjem prijevoda, a posebno s pohrvaćivanjem. Ne mislite valjda da je Crnković Hobita ili Gospodara prstenova iznova preveo? Uzgred, bolje bi bilo da nije: uporabom perfekta umjesto aorista upropastio je dojam bajke. Riječ je o naslovima: u srpskom je prijevodu Mannov Der Zauberberg postao Čarobni breg, a Crnković kaže Čarobna gora. Ne ulazeći u to što je točnije brijeg ili gora, činjenica je da smo na prvi naslov bili godinama navikli, samo što smo ga u govoru spontano ijekavizirali u "čarobni brijeg". Isto se dogodilo s Romeom i Julijom koji su najednom pretvorili u Romea i Giuliettu, jer to, kao, više odgovara engleskome Romeo and Juliet. Ukroćenu goropadnicu Maras je, prema engleskom izvorniku, pretvorio u Kroćenje goropadnice. A midsummer night's dream dugo smo i netočno nazivali San ljetne noći i ništa nam nije falilo, pa se danas ta komedija izdaje pod dvostrukim naslovom: San ivanjske noći, a u zagradi se dodaje San ljetne noći. Tako da ljudi znaju o čemu se radi. 
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
|||
|
|
||||
|
Dari6 |
#43 | |||
|
15/06/2009 15:35 sultan |
navodno su, en general, najlosiji prijevodi na hrvatski (srpski, bosanski, itd.) s engleskog. kao, svi misle da znaju engleski, pa onda slampavo i
zbrdazdolirano prevode. ovo sam cuo vec nekoliko puta. koliko je to tocno, di?
d. |
|||
|
|
||||
|
Didi |
#44 | |||
|
15/06/2009 19:42 |
Dari6 wrote:Prijevoda s engleskog i ima najviše, pa je i broj najlošijih tome razmjeran. Isto je i s brojem prevodilaca: najviše ljudi prevodi s engleskoga, jer engleski svi znaju, pa se onda tu i nađe najveći broj loših prijevoda. Najgori od novijih prijevoda koji mi je dospio u ruke bio je, međutim, s francuskoga. Bilo je to nedjelo Diane Bolanče : Kameno vijeće (Le concile de pierre) Jean-Christophea Grangea. Ne znam je li to strojno prevođeno, što li, ali posudit ću prvom prilikom u knjižnici da vam prezentiram tu grozotu. Engleski prijevodi obiluju biserima tipa Garterov red (Ordre of the Garter / Ordre de la Jarretière) ili Flannery O'Connorova slika (fotka koja prikazuje Mary FOC) ili Ayn Randov atlas (Ayn Rand's Atlas, premda nije riječ o zbirci karata ni o muškarcu), što su sve glupe materijalne greške koje ukazuju na neznanje ili nebrigu, ali ne moraju nužno biti povezane s lošim prijevodom, premda nerijetko jedno ide s drugim. U jednom od prijevoda Gospođe Bovary prevoditeljica je Celsa (Aulus Cornelius Celsus ili Aulo Kornelije Celso) pobrkala s Celsiusom pa je ispalo da je A. Paré živio u budućnosti (petnaest stoljeća nakon Celsa - pour la première fois depuis Celse, après quinze siècles d'intervalle). I sama je Bibi u jednom trenutku zbrljala pa coup de torchon prevela doslovce, premda je značenje bilo preneseno ("srediti po kratkom postupku"), jer se radilo o konobarici, a ja nisam mislila dalje od toga pa je tako hrvatski dobio nejasnu novu frazu. Mislim da to, srećom, nitko nije primijetio.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#45 | |||
|
15/06/2009 21:21 supitnik |
Didi wrote:Ah, tu es platonicienne? A mene naprotiv fascinira kako svaki jezik stvara drugu stvarnost - to jest drugu ideju o izvanjezicnoj stvarnosti, jer to je sve sto mozemo ; u svakom jeziku svijet je drukciji. Valjda sam zato izubljen slucaj za prevodenje! Hrvati su u jezicnom momentu kad vjeruju da ce uhvatiti stvarnost za bradu ( l'attraper par les couilles) ako utvrde sto je "pravi hrvatski" - sva ta vapanja "gdje se najvise govori najcisci hrvatski" , gdje je stvarnost najsigurnija - dirljiva iluzija, koja mi ipak zna poc na nerve! 
Romeo i Giulietta : sumum pretenciozne gluposti ! |
|||
|
|
||||
|
Dari6 |
#46 | |||
|
15/06/2009 21:26 sultan |
Didi wrote: |
|||
|
|
||||
|
Dari6 |
#47 | |||
|
15/06/2009 21:31 sultan |
Romeo i Giulietta : sumum pretenciozne gluposti ! |
|||
|
|
||||
|
Didi |
#48 | |||
|
15/06/2009 22:01 |
Dari6 wrote: No, to bi ipak bilo previše. Ne, ovo su biseri na koje sma naletjela u raznim knjigama, više ni sama ne znam gdje, usputne napomene u tekstu, ali koje
treba prevesti kako valja, a ne lupetati gluposti. I to ne iz nekih praktičnih razloga, nego tek u ime čistoće platonovske ideje, što mi imputira Krazy, možda
i s pravom, ne znam. Mislim, apsolutno je svejedno hoće li u nekom Cartlandičinom ljubiću glavni junak biti odlikovan Garterovim redom ili Redom Podvezice, iz
konteksta je jasna važnost tog podatka. U junakinjinim očima, dakako. Ali, kad je već tekst dozlaboga smiješan i blesav, zašto bi i prijevod morao biti takav?
A ništa ne bi škodilo ni čitateljicama takvih romana (čitateljstvo je ipak pretežno žensko) da onako usput nešto i nauče. Ako im je već ukus trivijalan, ne
mora im i znanje biti takvo. Poznavanje novih činjenica možda može dovesti i do veće radoznalosti, želje da se posegne za nečim drugim osim ljubića. Do izlaska
iz stalno jednog te istog kruga: čitam trivijalnu literaturu, znanje mi je taman na razini da samo to čitam, pa ću samo to i čitati, a i kvaliteta će ostati tu
negdje.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#49 | |||
|
16/06/2009 05:49 supitnik |
Didi wrote:Ma ne znam ni ja. Mene je odusevio tvoj prevod Candida jer daje utisak da se Voltaire nekim slucajem sluzio hrvatskim, napisao bi tako. Ne cuje se prijevod. Dakle mijenjamo softweare sa svakim jezikom. Stendhalov Crveno i crno sam prvo citala u prevodu, i dobro se sjecam cudnog osjecaja da citam drugu knjigu, da ulazim u drugi svijet, u nove spoznaje, kad sam ga procitala na francuskom. Meni se cini da je bit u jeziku a ne van. Si, (como el griego afirma en el Cratilo) el nombre es arquetipo de la cosa, en las letras de rosa está la rosa y todo el Nilo en la palabra Nilo. (to je opet onaj Borgesov Golem koji je Dariju predugacak ) - ako je (kako tvrdi onaj Grk u Kratilu), ime arhetip stvari, u slovima ruze je ruza i cijeli Nil u rijeci Nil. (eto, ser i estar!) Ako je cijeli Nil u rijeci Nil, ne mozes ga prevesti, treba ga kreirati iznova u drugom jeziku. To nikad ne moze biti isti Nil, razumije se. Samo sto, i pored toga, skoro nikad to nije ono, zato se skoro uvijek tuzimo na prevode.
ps. Dari, kako nisam promislila da je hrvatska Juliet isplativa u devizama!
Last Edited By: krazykat 16/06/2009 05:51.
Edited 1 time.
|
|||
|
|
||||
|
Didi |
#50 | |||
|
16/06/2009 07:56 |
krazykat wrote:Ovo je najljepši kompliment koji se može dobiti za prijevod. Bar po mojem mišljenju. Drugi po redu dobila sam od spikera Trećeg programa kad su mi rekli kako su "falabogu, dobili prijevod koji se može čitati." Rekla bih čak da se softver mijenja sa svakim piscem, pa čak i sa svakom knjigom. Ili se bar prilagođava. A s manje poznatim piscima (ili bar kod nas nepoznatim) mogu se raditi i sitnije podvale. Gavaldičine priče, premda to nije ne znam kakva literatura, podmetnula je moja urednica u prijevodu drugom uredniku, kao, dobila je tekst od mlade hrvatske autorice, ali njoj to ne spada u program pa bi li to možda njega zanimalo. Jasno, izabrala je priče bez francuskih imena, naziva i toponima. Lik se oduševio i odmah počeo tražiti "mladu autoricu" da s njom sklopi ugovor kao s novootkrivenim talentom. Ne znam kakvi su danas odnosi među njima.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#51 | |||
|
17/06/2009 18:49 supitnik |
Cekaj : da je Schiller bio Hrvat, napisao bi:
Radost iskra sve ljepote kćeri iz Elizeja, opojna ti moć krasote, uzvišena misija. Tvoje snove vežu niti, što rastavi moda zla, svi će ljudi braća biti, krilo tvoje spajat' zna. I onda bi tek ispalo sranje. p.s. à propos, je li neko razumije sto je pjesnik htio reci ?
Last Edited By: krazykat 17/06/2009 19:17.
Edited 1 time.
|
|||
|
|
||||
|
Didi |
#52 | |||
|
17/06/2009 19:54 |
krazykat wrote:Ne, ne i ne. Možda bi, ali samo možda, napisao onaj drugi prijevod. Koji je kronološki prvi. I bolji.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
|||
|
|
||||
|
krazykat |
#53 | |||
|
20/06/2009 12:19 supitnik |
Inace, pratimo prevodilacke muke na temama Pomoc iz...
|
|||
|
|
||||
|
Didi |
#54 | |||
|
20/06/2009 19:08 |
Bar neće biti, nadam se, ovakvih bisera. Victoria Laurie: Vidovnjakinja u škripcu (u izvorniku: Better read than dead), prijevod: Mihaela Perković. Svaki se čas nekome "usta otvaraju poput ladice", doslovce, umjesto
da razjapi usta, a ovo je vrhunac. Kaže on njoj: "Sigurno se ne želiš smočiti" (za hrvatski: Pazi da ne
smočiš noge ili da se ne smočiš), a dalje ide tekst u Ich-formi: Pogledala sam dolje u noge i ugledala veliku
pudlicu odmah ispred vrata.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
|||
|
|
||||
|
Ma Hydra |
#55 | |||
|
20/06/2009 19:12 zmajica |
Didi wrote: Didi, dobit ćeš ječmenac na oko, ništa loše o trudnicama.
cudovište sa
tri glave i stotinu jezika
|
|||
|
|
||||
|
Didi |
#56 | |||
|
20/06/2009 19:51 |
Ma Hydra wrote:Tko je trudnica? Perkovićka? Neš ti takvu prevodilicu koju hormoni sprečavaju da misli! 
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
|||
|
|
||||
|
Didi |
#57 | |||
|
02/07/2009 21:01 |
Upravo sam pročitala Pearlovu Poeovu sjenku (The Poe Shadow) pa sam nakon
toga ponovo dohvatila Poea.
Zapravo, jako mi zgodno dođe kada o piscima i njihovim djelima čitam u nekim drugim knjigama. Tako sam nakon Kavica Andreja Puplina (obično pretenciozno smeće!) ponovo pročitala Camusev Pad, zbog jednog tobožnjeg navoda koji je Šimpraga izmislio, a ja išla provjeravati.
Nisu ni sve Poeove priče jednako dobre, ali se prijevodi međusobno još više razlikuju. Imam pred sobom knjiug u kojoj su prve tri pripovijetke preveli Nada i Antun Šoljan, a ostatak je djelo Zlatka Crnkovića, naše prevodilačke zvijezde i prevodioca sa svih poznatih i nepoznatih jezika. 
Navodim samo početke dviju priča. Ne treba ni uspoređivati s originalom. Prvo je Poe koji kroz Nadu Šoljan piše na hrvatskom, a drugo Zlatko Crnković koji misli da bolje piše od Poea. Ovoj silno fantastičnoj, a ipak silno jednostavnoj pripovijesti, koju sam nakan prenijeti na papir, niti očekujem niti zahtijevam da tko vjeruje. Zaista bih bio bezuman da to očekujem u slučaju gdje mi i sama ćutila odbacuju vlastito svjedočenje. A ipak lud nisam - i vrlo je sigurno da ne sanjam. Ali sutra mi je umrijeti, i danas želim olakšati sebi dušu. Dopustite da se za ovu priliku zovem William Wilson. Ovaj čisti list što leži preda mnom ne treba da bude okaljan mojim pravim imenom. Ono je već prečesto bilo predmet izrugivanja, zgražanja, preziranja moga roda. Zar nisu rasrđeni vjetrovi pronijeli do najdaljih kutaka kugle zemaljske njegovu sramotu, kojoj nema ravne? Crnković je poznat po tome što ne zna da u hrvatskom postoje vremena kao što je aorist ili nedajbože imperfekt. Tako je upropastio Tolkiena, oduzevši mu atmosferu bajke ili što su već Hobit i LOTR trebali biti, a isto tako i Harryja Pottera, ako se tu uopće imalo što upropastiti. Konstrukcije su mu nezgrapne: predmet izrugivanja, zgražanja, preziranja moga roda. Pa nije se Wilsonov rod nikome izrugivao, zgražao se nad njim ili ga prezirao, nego su izrugivanje, zgražanje i preziranje bili usmjereni na njega. Pod uvjetom, jasno, da su izrazi dobro odabrani, što najvjerojatnije nisu. I kakav je to izraz srozavaju? Ima li tome mjesta kod Poea? Nema. Pretpostavljam, a mogu baš i provjeriti u originalu, da je riječ o tome da postaju niski, podli, pokvareni, ali srozati se? Pobogu, pa nismo na placu. Možda bi bilo najbolje za usporedbu uzeti Ubojstva u ulici Morgue i Zagonetni slučaj Marie Rogêt, jer se zbog sličnosti teme te istog glavnog lika može očekivati i sličnost u izrazu, ali mi se više ne da prepisivati. Tek... u ovoj drugoj priči kaže Crnković na jednom mjestu: utvrđeno da se sve to ponaosob i sve zajedno potpuno slaže. Na stranu to što rječnici riječ ponaosob prokazuju kao srbizam, a što je Crnković u ne malo navrata drugima solio pamet kako ne znaju hrvatski, nego svatko tko nije slijep i gluh u toj riječi vidi osobu, a sve to ne može se odnositi nego na neživo.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
|||
|
|
||||
|
Didi |
#58 | |||
|
02/07/2009 21:02 |
Inače, kad sam već spomenula Harryja Pottera, ima jedan odlomak u WW koji zavređuje pažnju, a koji ni Crnković nije
uspio uništiti:
Ali ta zgrada! Kako je čudnovato bilo to staro zdanje! Za me su to zaista bili pravi čarobni dvori! Tu nikad nije bilo kraja zavojitim hodnicima ni nepojmljivim odjeljcima. Čovjek nije ni u jednom trenutku bio posve načisto je li u prizemlju ili na katu. Iz svake sobe vodile su u susjednu tri-četiri stepenice, bilo gore bilo dolje. A pobočni hodnici bili su nebrojeni, nedokučivi, i čovjek se u njima vraća uijek na isto mjesto, tako da nam se i najtočnije predodžbe o cijeloj zgradurini nisu mnogo razlikovale od pojmova o beskonačnosti. Za onih pet godina koje sma proveo ondje, nikad nisam mogao sasvim pouzdano utvrditi u kojem se dalekom dijelu zgrade nalazi mala spavaonica u kojoj sam spavao ja i još osamnaest ili dvadeset drugih učenika.Sakrij se Rowlingice! Bez ikakvih duhova koji lebde po zakucima i slika koje čuvaju prolaze, prilaze i ulaze, neosvojiva tvrđava, labirint dostojan Imena ruže. Ne znam doduše kako se u opisu stvorila ona zgradurina, ali to vjerojatno ide na Crnkovićevu dušu.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
|||
|
|
||||
|
Didi |
#59 | |||
|
02/07/2009 21:11 |
Prevoditi je zapravo teško. Vjerovali ili ne. Ono što CB kaže o usamljenosti, manji je problem. Daleko je gore ono o čemu sam govorila, ono prelijevanje i
slijevanje svih jezika u cjelinu iz koje onda treba izdvojiti, razvrstati, kao Pepeljuga grašak, što kamo pripada. Nerijetko mi se događa da me strani
predložak toliko opterećuje da ga se ne mogu osloboditi, ne mogu se sjetiti kako bi se to drukčije reklo. Na bilo kojem jeziku. Čim se uspijem malo poigrati s
rečenicom ili izrazom, čim popusti ukočenost, sve se nekim čudom počne smao slagati na svoje mejsto.
Ipak, nedopustivima mi se čine primjeri kao što je ovaj za koji je cura tražila pomoć pri lektoriranju: link. Otkada se na hrvatskom u toj mjeri upotrebljavaju lične i pokazne zamjenice? Rečenica je toliko francuska da francuskija ne može biti. Uzalud ju je bilo prevoditi.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
|||
|
|
||||
|
Jane |
#60 | |||
|
02/07/2009 23:17 oona
|
Didi wrote:poanta je u tome da rowlingica stavlja duhove upravo zato što duhovi beskrajno živciraju cijelu paletu racionalnih tipova, od malograđana do učenih snobova, čija je zapravo najveća mana netolerancija, isključivost. zašto da se skriva? |
|||
|
|
||||
Quick Reply
