| Glavni krivac | Comment | |||
|---|---|---|---|---|
Jane |
#21 | |||
|
krejzi, ne vidim kako bi budući doktori mogli širiti obrazovanje šetnjama i filozofiranjem. naravno da ne znaju ništa kad završe faks, ima da uče cijeloga
života
|
||||
|
|
||||
Jane |
#22 | |||
go2s wrote:na zapadu, čak i kad imaš više nego dovoljno za preživljavanje, opet nemaš dovoljno za studij ovdje su svi koji su htjeli imali priliku studirati nisi se doduše mogao upisati na medicinu kao ljenguza i tupan, ali je zato filozofski nesebično primao sve prodavače magle |
||||
|
|
||||
krazykat |
#23 | |||
|
Budite realni,
pitajte nemoguce!
Jane, moj najbolji lijecnik opce prakse je htio biti slikar, a da udovolji roditeljima (ima fino odgojene djece! ) upisao medicinu. Rekao mi je da je semestre provodio u Louvru, i bubao tri tjedna
pred ispite. Imao je feeling, osjecao je ljude, vazna stvar za dijagnozu. Lijecnici znaju da je u vecini slucajeva odnos pacijent-lijecnik odlucujuci.
Ali po mom misljenju, ovi lijecnici koji vjeruju da popravljaju frizidere su katastrofa. (kirurgija napose, to je mehanika) Ima sve manje zanata gdje se ne uci cijeli zivot. A ovo sto sad studenti rade je velika skola. Studenti koji su sudjelovali u 68. imaju slobodan duh. Ostalo im za cijeli zivot. Drug stvar sto su sefovi pokreta sad na kjucnim mjestima, niko ih nije pitao kakvu su ocjenu imali na indexu. I ne samo Cohn-Bendit, na kojega je padalo drvlje i kamenje : zbog njega studenti gube semestar, bezobraznik! Taj semestar im je vise donio nego cijele studije. Bubat se moze uvijek ; biti subjekt, e to je rijetka prilika!
Last Edited By: krazykat 24/04/2009 07:04.
Edited 1 time.
|
||||
|
|
||||
krazykat |
#24 | |||
Jane wrote:Kao tupan, bez problema! naprotiv! glavno je da dupe grije
stolicu!
Ne kazem naravno da nema inteligentnih i finih ljudi medu lijecnicima... |
||||
|
|
||||
cb 022 |
#25 | |||
Didi wrote: |
||||
|
|
||||
Didi |
#26 | |||
Jane wrote:Lijenost je vrlo često popraćena visokom inteligencijom i kreativnošću, a tupanima ne preostaje drugo nego da bubaju. Jasno,pod lijenošću ovdje ne mislim ono kad ti se ništa ne da, nego bi najradije da sve za tebe napravi netko drugi, nego izbjegavanje dosadnog i uobičajenog procesa i iznalaženje kraćeg puta za rješavanje istog problema. A što se medicine tiče, imala sam u školi kolegicu koja je sve lekcije doista učila napamet. Od riječi do riječi. Iz udžbenika. Pa kad bi je profa iz zemljopisa - sjajna stara gospođa koja nam je na početku prvog razreda rekla: brojke možete naći u svakoj enciklopediji, ja od vas očekujem zaključivanje - prekinula i zatražila objašnjenje nekog citata - ni udžbenici nisu savršeni! - mala bi nešto promucala, a onda opet počela lekciju ispočetka. Nije znala ni nastaviti gdje je stala. Na ime truda i zalaganja prolazila je s vrlo dobrim, što se na kraju godine pretvaralo u odličan uspjeh, jer je i kod nas bilo profesora kojima je bilo dovoljno samo bubanje. Bila je iz doktorske familije, upisala medicinu, završila je u roku i sada je docent na medicinskom faksu i ima titulu doktora znanosti.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
||||
|
|
||||
Didi |
#27 | |||
Jane wrote:Zato i govorim o strogom sustavu što stipendiranja što studija. Tko nije sposoban polagati godinu za godinom, nema na faksu što raditi. Fakultetski je program, baš kao i osnovnoškolski i srednjoškolski, prilagođen prosjeku ciljane populacije. Osnovnoškolski mora biti prilagođen svima, srednjoškolski - bar dok srednja škola ne postane obavezna - mora pružati izbor u pogledu struke ili usmjerenja, a fakultetski treba biti prilagođen prosjeku "studentskog materijala". Hoću reći, mora postojati donja granica sposobnosti s kojom se možeš upisati na faks, a sve preko toga donosi ti bolje ocjene i brže napredovanje, kako na faksu, tako i u karijeri. Srednjoškolske ocjene kao kriterij po meni bi trebalo potpuno izostaviti i u obzir uzeti isključivo prijemni ispit.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
||||
|
|
||||
krazykat |
#28 | |||
cb 022 wrote:...a svi znaju da su to neradnici, je li?
pravi, mislis fizikalci? oni su kao lijecnici : nemaju vremena za misliti. Zato ih toliko i postujemo. |
||||
|
|
||||
Didi |
#29 | |||
cb 022 wrote: Ne daju se političari. Jučer kažu da još nisu primili nikakve zahtjeve ni poziv na razgovor. Haha! Ne čitaju novine, ne gledaju televiziju, ne slušaju radio. Očito se osjećaju dovoljno sigurnima, inače bi sami napravili prvi korak. A što se tiče scenarija - ni scenariji nisu izmišljeni samo tako, nego su vjerojatno pisani prema nekom stvarnom predlošku.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
||||
|
|
||||
krazykat |
#30 | |||
|
Neka su sigurni, jos bolje
No Primorac je nasao tu genijalnu ideju, da dekani placaju studije tako da drzava ne mora, pa se tako uzbudio da se nakon toga vise nista ne razumije sto govori. Bizaaaarre ce type... |
||||
|
|
||||
cb 022 |
#31 | |||
krazykat wrote:Sad mi imputiraš diskriminaciju. Činjenica je da promjene ne mogu iznijeti korisnici državnog proračuna, profesori, policajci, državna uprava. Oni su potrošači. Promjene mogu iznijeti samo oni koji pune državni proračun. Vlast smatra da su to samo poslodavci i samo o njihovim interesima vodi računa. |
||||
|
|
||||
krazykat |
#32 | |||
|
Ma nemoj mi rjet. A ko je inicirao revoluciju 1917, 1941, 1968, pa i hrvatski pokret sedamdesetih koji je doveo polako do raspada drzave?
|
||||
|
|
||||
cb 022 |
#33 | |||
|
Inicirati da, ali tvrdim da iznijeti ne mogu.
Imaš paradoks. Opće je suglasje oko tvrdnje da je državni aparat prevelik, trom i neefikasan, da je državnih službenika previše. Sanader im uvaljuje kukavičje jaje da je ovo godina borbe za radna mjesta a ne za plaće. Broj bi se državnih službenika trebao prepoloviti. Kako sad očekivati od njih da iznesu promjene i ukinu svoja radna mjesta.
Last Edited By: cb 022 24/04/2009 09:15.
Edited 1 time.
|
||||
|
|
||||
Jane |
#34 | |||
|
ja sam odavno izašla iz te romantičarske faze da povezivanju i kreativnosti nije potrebna nikakva podloga u određenoj količini činjenica, a za koju je ipak
potrebno nekakvo učenje. nije mi jasno zašto vi pod učenjem (didi i krejzi) podrazumijevate isključivo bubanje. vi latinski niste bubale? isisale ste ga iz
prsta? na mojem je smjeru bilo divnih inteligentnih bića koja su se usuđivala izaći na ispit bez ijedne pročitane knjige. jednako nisu znali
"povezivati", kao ni štreberi, jer nisu imali na temelju čega. jedna je moja vrlo pametna kolegica dogurala čak do 3. godine zbog profesora kojima je
dosta bilo suhih štrebera, ali je zapela na scenskoj umjetnosti, što zapravo spada u pomoćni kolegij. vrlo pronicljiva profesorica scenske naprosto je nije
htjela pustiti bez ijedne pročitane knjige, bez obzira na intelektualni kapacitet
|
||||
|
|
||||
krazykat |
#35 | |||
|
Nesporazum, izgleda. Podrazumijevam da netko inteligentan cita, posjecuje izlozbe i sve sto ide. Ali to za mene nije rad, nego radost. Ako si streber i samo
bubas po programu, nemas vremena za kreativnu inteligenciju. Ni ja ne dajem ispit nekome ko nije procitao nijednu knjigu, deboto! ne moze se biti kreativan bez
znanja, to je neupitno. Sem da ti duh sveti side na glavu.
Mislila sam na kritike o lijenosti ovih sad studenanta. Za mene su oni sve prije nego lijeni. Lijeni su oni koji idu po kolosijeku. |
||||
|
|
||||
Didi |
#36 | |||
krazykat wrote: To je bit onoga što sam ja htjela reći. Memoriranje nije bubanje. Jasno da sam i ja popamtila činjenice, bez toga se ne može, slažem se, ali ih nisam trpala u glavu bez reda i veze ili pak po zadanom redu i vezi. Kad smo već kod latinskog, deklinaciju od šest plus šest padeža možeš naučiti onim redom kako je napisana u gramatici, a možeš i povezivati - aha, ova dva su jednaka, a i ova dva su jednaka, ovdje se razlikuju u jednom glasu, sve skupa trebam zapamtiti četiri pet oblika plus kombinaciju kad se što ponavlja. Inteligentna je osoba sposobna za kombiniranje, neinteligentna nije. Jasno, inteligencija nije nešto za što smo zaslužni - zaslužni možemo biti samo za njezinu upotrebu i održavanje, to je dar, ali ne vidim zašto ne bi mogla biti kriterij za upis na fakultet. Ne treba mi na faksu netko tko ne zna zbrojiti dva i dva. Dvojka iz zalaganja prolazi u osnovnoj školi, na faksu ne.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
||||
|
|
||||
Jane |
#37 | |||
Didi wrote:je li ti ovdje dvojka znak za prolaz, dakle pozitivno, ili ti znači nedovoljnu motiviranost kojom se u osnovnoj školi možeš provlačiti, a na faksu ne svi se tu zapravo vrtite oko humanističkog područja. o kakvom tu 2 i 2 pričamo? jesi li sigurna didi da bi prošla makar prijemni za elektrotehniku? |
||||
|
|
||||
Ma Hydra |
#38 | |||
Jane wrote: Da li je primao? Ako i da, da li su te ljudi studirali na teret ministarstva? Čisto se sumnjam. Moja kći, koja je bila najbolja u svojoj generaciji u Poreču, nije se mogla upisati u Hrvatskoj na teret ministarstva jer je to bila godina kad je bio veliki priliv na fakultete djece branitelja, i praktički na teret ministarstva mogli su se upisati samo oni. A po mene ako je država njima nešto dužna, trebala je osnovati neki fond za njih, a ne sprečavati talentiranu djecu koja nema roditelji-branitelji da studiraju, t.j. po meni jedini kriterij za studiranje na račun ministarstva je trebao biti talent i uspjeh, što ovdje nikad nije bio slučaj.
cudovište sa
tri glave i stotinu jezika
|
||||
|
|
||||
Didi |
#39 | |||
Jane wrote:Sigurna sam da bih se mogla upisati na bilo koji faks, za neke s malo više priprema. Ipak sam davno završila gimnaziju. Dvojka iz zalaganja jest dvojka za trud, bez znanja i inteligencije. Vrlo "fašistički" govorim da nesposobni ljudi nemaju što raditi na faksu. Ni u Hrvatskoj ni bilo gdje drugo. Ne samo na teret Ministarstva, kako kaže Ma Hydra, nego uopće. U tome bi se trebala sastojati akademska neovisnost. Kog vraga bogataški tupavi sin ima raditi na faksu i oduzimati vrijeme profesorima? Jasno mi je da na ovom svijetu postoji mali postotak genijalaca i ne govorim o njima, nego o ljudima koji za faks nisu. Ni po čemu. No, to ujedno zahtijeva i promjenu kompetnog aksiološkog sustava, da ne govorim o sustavu plaća: zahtijevalo bi sustav u kojem možeš pristojno živjeti i biti poštovan kao građanin bez obzira na visinu prihoda i titulu. I tako opet dolazimo na Marxa.
Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée: car chacun pense en être bien
pourvu.
|
||||
|
|
||||
cb 022 |
#40 | |||
|
Puhovski kaže da bolonja pokušava fakultet pretvoriti u školicu. Kad značajan broj studenata ne studira nego lovi prolaz uz minimum uloženog napora onda se
bolonja sa strane onih koji financiraju studij (roditelji, država) čini kao spasonosni policajac koji uvodi red. Ali da li je tako kad gledamo gotov proizvod?
Studiranje bi trebalo značiti istraživanje i samoizgrađivanje, a što ćemo dobiti s bolonjske proizvodne trake?
|
||||
|
|
||||