Drugim rijecima, koliko uopce nesto sto znamo o autoru pomaze ili odmaze u ocjenjivanju i dozivljavanju njegovog rada?
Ponukan sam na ovo pitanje danasnjim clankom barda rvacke moderne knjizevnosti, Miljenka Jergovica, u BH Danima, koji pocinje ovako:
"Niti jedna ena neæe ostati i poginuti na ovom brodu samo zato jer je Ben Guggenheim bio kukavica!", odgovorio je jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena, kada mu je ponuðeno da se ukrca u èamac za spaavanje. Titanic je neumitno tonuo, a Benjamin Guggenheim dobro je znao da æe se utopiti, ali je htio biti dostojan svoga javnog ugleda, steèenoga porijeklom i materijalnim bogatstvom, pa su mu ime i obraz kotali vie od ivota. Tako je to bilo prije stotinjak godina: prava gospoda svemu su znala cijenu.
Taèno osamdeset godina nakon potonuæa Titanica, u aprilu 1992., Marko Veoviæ naao se u Guggenheimovoj situaciji. Ali sarajevski profesor i pjesnik bio je skoro siromaak, bez stana i konta na banci, bez znatnog porijekla i drutvenoga ugleda, sa enom i tek roðenim djetetom. Kao tipiènome putniku treæega razreda nitko mu ne bi mogao zamjeriti da je spaavao ivu glavu. Ali ni on, kao ni njegov slavni prethodnik, nije iskoristio svoju priliku. Sreæom, Sarajevo nije doivjelo sudbinu Titanica. Da jest, o Veoviæu i o njemu sliènima govorilo bi se danas kao o Benjaminu Guggenheimu i o njegovim bogatim prijateljima, koji nisu htjeli otiæi s broda na kojemu je ostalo ena i djece. Ili se samo nadamo da bi se tako govorilo, a zaboravljamo da ne bi imao tko govoriti, jer je sirota zemljica Bosna svijetu manje vana od davno potonuloga broda, a Sarajevo ne vrijedi ni koliko kabina treæega razreda na Titanicu."
Gornji citat pise covjek koji je iz tog istog Sarajeva otisao 1993, krijuci svoj odlazak od svih, ukljucujuci i redakciju istih BH dana, u kojima je objavio ovaj clanak.
Cini li ga ova, do neba vapijuca, patetika losijim piscem? Ili se pri citanju njegovih knjiga treba iskljuciti iz naseg svijeta i zivjeti samo u svijetu djela?
cijeli clanak na: www.bhdani.com/default.as...ekst_rb=21
Ponukan sam na ovo pitanje danasnjim clankom barda rvacke moderne knjizevnosti, Miljenka Jergovica, u BH Danima, koji pocinje ovako:
"Niti jedna ena neæe ostati i poginuti na ovom brodu samo zato jer je Ben Guggenheim bio kukavica!", odgovorio je jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena, kada mu je ponuðeno da se ukrca u èamac za spaavanje. Titanic je neumitno tonuo, a Benjamin Guggenheim dobro je znao da æe se utopiti, ali je htio biti dostojan svoga javnog ugleda, steèenoga porijeklom i materijalnim bogatstvom, pa su mu ime i obraz kotali vie od ivota. Tako je to bilo prije stotinjak godina: prava gospoda svemu su znala cijenu.
Taèno osamdeset godina nakon potonuæa Titanica, u aprilu 1992., Marko Veoviæ naao se u Guggenheimovoj situaciji. Ali sarajevski profesor i pjesnik bio je skoro siromaak, bez stana i konta na banci, bez znatnog porijekla i drutvenoga ugleda, sa enom i tek roðenim djetetom. Kao tipiènome putniku treæega razreda nitko mu ne bi mogao zamjeriti da je spaavao ivu glavu. Ali ni on, kao ni njegov slavni prethodnik, nije iskoristio svoju priliku. Sreæom, Sarajevo nije doivjelo sudbinu Titanica. Da jest, o Veoviæu i o njemu sliènima govorilo bi se danas kao o Benjaminu Guggenheimu i o njegovim bogatim prijateljima, koji nisu htjeli otiæi s broda na kojemu je ostalo ena i djece. Ili se samo nadamo da bi se tako govorilo, a zaboravljamo da ne bi imao tko govoriti, jer je sirota zemljica Bosna svijetu manje vana od davno potonuloga broda, a Sarajevo ne vrijedi ni koliko kabina treæega razreda na Titanicu."
Gornji citat pise covjek koji je iz tog istog Sarajeva otisao 1993, krijuci svoj odlazak od svih, ukljucujuci i redakciju istih BH dana, u kojima je objavio ovaj clanak.
Cini li ga ova, do neba vapijuca, patetika losijim piscem? Ili se pri citanju njegovih knjiga treba iskljuciti iz naseg svijeta i zivjeti samo u svijetu djela?
cijeli clanak na: www.bhdani.com/default.as...ekst_rb=21
